|
Iako je gotovo nemoguće u samo nekoliko redaka sažeti sve prirodne vrijednosti Grmeča, nije teško zaključiti da je on kroz stoljeća evoluirao u izvanredan spoj prirodnih bogatstava i ljudske istorije koji zaslužuje naročitu pažnju i zaštitu za koje se svi trebamo pobrinuti, kako danas tako i ubuduće. |
|
|
| |
|
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| Geološki sastav |
|
|
U nizu burnih geoloških procesa koji su se odigravali kroz duge geološke epohe, formirana je današnja struktura tla i reljefa Grmeča i njegove okoline. Zapravo, geološka evolucija ovog područja počinje u mezozoiku (trijasu, juri i kredi) preko kenozoika (tercijaram paleogena i neogena) i kvartera kad se završava formiranje današnjeg reljefa. Napomenimo da je u ovo doba došlo je do potanjanja morskih površina, formiranja manjih mora, morskih zaliva, jezera i postepeno uzdizanja i nabiranja reljefa.
Tlo se razvijalo u toku vremena pod uticajem različitih faktora među kojima su najizrazitiji klima, geološka građa, reljef, riječna erozija i nanosi, a u bližoj prošlosti vegetacija i rad čovjeka.
|
|
|
|
|
| Reljef |
|
|
Ovo područje je nisko planinsko sa blagim padinama, brdima i brežuljcima. Najviši vrh Grmeča je Crni vrh sa svojih 1604 m visine.
Šumovite padine Grmeča su obrasle četinarskim i bjelogoričnim rastinjem ispresijecane livadama i poljanana. Šira oblaste podgrmečija je smještena između 200 i 1200 metara nadmorske visine gdje susrećemo raznolike oblike reljefa u svom punom kontrastu od stijenovitih vrhova i valovitih brežuljaka, preko visoravni i poljana, kroz riječne kanjone i klisure i na kraju do polja i ravnica. Podjednako su zanimljivi i razna izvorišta rijeka i jezera kao i mnoštvo špilja i pećina koje dopunjavaju svu tu raznolikost i kompoziciju ovoga reljefa koji nastavlja svoju svoju prirodnu evoluciju.
|
|
| |
|
| Klima |
|
|
Grmeč i njegova okolna područja su pod uticajem planinske i umjereno-kontinentalne klime, zavisno naravno da li se radi o planinskim obroncima ili kotlinama i ravnicama koje ga okružuju.
U periodu od polovine maja do kraja septembra klimatske prilike su jako ugodne i temperatura blago osciluje od 20°C do 37°C u kotlinama. Prelazi godišnjih doba su ipak postepeni i blagi. U planinskom dijelu zime su duge, a ljeta svježa. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1250 mm. Padavina ima dosta u jesen, zimi i u proljeće. Vremenske prilike Grmeča i njegovih obronaka dirigovane su sa strujanjem toplog zraka koji dolazi sa Jadranskog mora i rashlađenog visinskog sloja koji nastaje nad Grmečom i okolnim planinama (Klekovačom, Osječenicom, Plješevicom), koje utiču na česte promjene vremena i i temperatura kako na visinama tako i u kotlinama i dolinama rijeka.
Mrazevi su takođe česta pojava u ovim predjelima, pogotovo u kasnu jesen i rano proljeće.
Grmečom duva hladni vjetar sjeverac koji donosi snježne padavine u zimskim mjesecima, a u proljeće i jesen kišu. Snježne padavine u višim predjelima su dosta visoke.
|
|
|
| |
|
|
| Hidrografija |
|
|
Brojni su izvori na padinama Grmeča čije se vode spuštaju i učestvuju u nastanku obližnjih rijeka, kao što je rijeka Sanica koja nastaje od dva vrela koja izviru ispod obronaka Grmeča. Prvo vrelo je sa manjim jezerom, a drugo je pećinsko vrelo. Od ostalih većih hodrografskih kapaciteta izdvajaju se rijeke: Una, Vojskova, Japra Sanica i Korčanica koje sve pripadaju Crnomorskom slivu. Od prorodnih jezera treba istaći Saničko i Jabukovačko jezero i naravno mnoga druga Grmečka vrela i izvore sa svojim živopisnim i prekrasnim pejzažima koji privlače mnoge ljubitelje prirode kao i mnogobrojnu divljač.
Copyright © 2005 - 2007 www.grmec.info - Sva prava zadržana |
|
|
|
