Glavni i najveći grad ove regije je
Bosanski Petrovac koji je smješten na magistrali Bihać-Jajce. Udaljen je od Bihaća 55 km, a od Ključa 34 km.
Sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 654 m i okružuju ga polja: Bravsko, Petrovačko, Medeno i Bjelajsko.
Smješten je na 44° 33' 18N geografske širine i 16° 22' 7E geografske dužine.
Mjesta i sela Petrovačke regije
Evo da probamo nabrojati sela koja okružuju ovaj grad i čine ovu regiju.
Kad se krene od Petrovca prema Bihaću nailazimo na sela : Revenik, Medeno Polje, Bjelajski Vaganac, Bjelaj, Vrtoče, Mali i Veliki Stjenjani i Prkosi
Iz Vrtoča nastavlja "uzana cesta" prema seocima koja su smještena u samom srcu planine Grmeč. Prvo mjesto je na 8 km i zove se Krnjeuša. Iz nje se preko Risovca šumskim putem može doći i do Bosanske Krupe, a isto tako, s druge strane, preko mjesta kao što su Brestovac, Vođenica, Suvaja, Rašinovac stiže se "starom cestom" do Bosanskog Petrovca.
Po obližnjim obroncima, iznad Vođenice, Suvaje, pa prema Crnom vrhu i Ključu, rasijana su seoca : Vranovina, Skakavac, Krnja Jela, Smoljana, zatim Kapljuh, Janjila, Bravski Vaganac, Bravsko, Bunara, Podsrnetica i Klenovac.
Prema Drvaru kad se krene nalaze se sela: Kolunić ,Vedro Polje, Šekovac i Oštrelj. Zatim u pravcu Srnetice i Klekovače su Bara, Bukovača, Drinić, Srnetica i Potoci. Drinić je malo više naseljeno mjesto u odnosu na okolna mjesta. Veliku ulogu igra postojanje i rad šumskog gazdinstva koje danas zapošljava velik broj ljudi.
Pozivamo sve one koji imaju volje i želje da napišu nešto o nekom od ovih mjesta da nam se slobodno jave.
Petrovac je kao i susjedni mu grad Bihać oduvijek na raskrsnici puteva, te se smatra da su naselja u ovim krajevima postojala još u doba Rimljana. Nešto malo arheoloških istraživanja su to i potvrdila.
Postoje i danas vidljivi ostaci srednjovjekovnih gradova Bjelaja i Kolunića.
Željeznik se izdiže iznad mjesta Krnjeuša - Vođenica i iznad samog sela Vranovine. Taj vrh je u srcu Grmeča i vrlo je pristupačan za planinarenje i pješačenje, za sve one koji vole da uživaju u prirodi bilo sami, bilo s društvom ili u krugu familije. Vidik je predivan kad se dosegnu najviše grede. Mnoga od ovih gore nabrojanih mjesta koja čine petrovačku regiju se vide kao na dlanu : počevši od Krnjeuše s desne stane, pa preko Brestovca, Vođenice, prema Petrovcu, te Vrtoča i još dalje prema Bihaću. Sva ta valovita i brežuljkasta kotlina s Osječenicom u pozadini koja se smješi svom drugu Grmeču.
Na Oštrelju (11 km od Petrovca prema Drvaru) bio je smješten skijaški Zimski centar, jedini u ovom kraju, međutim sad su trenutno od tog ostale samo ruševine, ali valjda će se u dogledno vrijeme obnoviti i ponovo proraditi. Oštrelj je inače predivno mjesto na visini i u šumi, te ga mnogi smatraju vazdušnom banjom,
U podnožju Srnetice i Klekovače, gdje je smještena drinićka dolina može se uživati u blagodetima prirode okružene šumom. Na oko 5 km od Drinića je Veliko Vrelo gdje je novoizgrađena Lovačka kuća s restoranom i nekoliko soba za prenoćište u pravom šumskim zdravom ambijentu i okruženju.
Tu se često sastaju grupe lovaca kojima je lov sport ili hobi, a ova je šuma za njih idealna, jer obiluje raznom divljači.
Poznato je već i tradicionalno avgustovsko penjanje na planinu Klekovaču (1961m), ali vi ne morate čekati avgust možete na planinarenje kad god imate dobre volje, društva i naravno kad to klimatski uslovi dozvoljavaju, jer ova planina ima svoju ćud, pa je treba poštovati.
Na Klekovači raste i nadaleko poznata i rijetka alpska biljka Runolist, ali nije lako do njega doći. Popeo se taj mali cvjetić na sami kamen i tamo raste. To možda baš zato da pobjegne od nas, da ga ne možemo dosegnuti, jer mi tako često zaboravimo da smo i sami dio ove prirode i da je trebamo čuvati za našu djecu i naredna pokoljenja. Zato kad vidite ovaj cvjetić nasmješte mu se, uslikajte ga za uspomenu, ali ga nemojte brati.
